Kada je prvi put zvanično predstavljena, 16. aprila 1971. godine, na Međunarodnom sajmu automobila u Beogradu, teško da je iko mogao i da pretpostavi da će ljubav između Zastave 101 i Jugoslovena biti tako istrajna i dugovečna i da će nadživeti i samu državu čiji je ovaj automobil bio simbol. Ipak, desilo se upravo to!
Sezona odmora i mora sve nam je bliža. I dok prema najnovijim istraživanjima većina Srba danas bira "lavor na terasi" ili neki gradski bazen, podsetite se kako je letovanje izgledalo u "staroj" Jugoslaviji... ovako je to bilo ne tako davnih ‘60-ih i ‘70-ih godina prošlog veka.
Srednjovekovni grad Koprijan, još poznat i kao Kurvingrad, na teritoriji opštine Doljevac, danas je tek ruševina koja čeka bolje dane. Detaljna arheološka istraživanja ponovo su pokrenuta pre nekoliko godina, ali legende kraja, a naročito one vezane za njegovo koloritno ime, daleko su starije.
Istorijski tok je poput plahovite Drine, brz, nepredvidiv i nosi sve pred sobom. U krivudavim brzacima istorijske reke tako se potopljena našla i najveća jugoslovenska automobilska ekspedicija – od Kragujevca do Kilimandžara sa pet Zastava 101, 1975. godine.
Prazni i napušteni kompleksi nedaleko od Sarajeva danas podsećaju na davno zaboravljene i uklete gradove duhova. Ipak, nije uvek bilo tako! Pre tačno 40 godina, Jugoslavija je na dve nedelje postala centar sportskog sveta, a Sarajevo je ugostilo najbolje takmičare u zimskim sportovima.
Bio je početak 1846. godine i “kralj valcera” Johan Štraus Mlađi je za kneza Miloša Obrenovića komponovao jedno posebno delo - Srpski kadril.
A sada jedan mali praznični vremeplov… zaronimo u sećanja i podsetimo se kako se to nova godina slavila nekada, u Jugoslaviji. Neka vam ove fotografije pomognu u tome.
Za prosečnog Jugoslovena on je bio više od „običnog“ automobila. Modernog izgleda i dizajna kakav je pre pripadao kakvoj kapitalističkoj državi nego socijalističkoj republici, sa sobom je nosio dašak Zapada i šapat luksuza koji je postao dostupan prosečnom „radnom čoveku“. I, odjednom su ga želeli svi! Za samo mesec i po dana od početka proizvodnje razgrabljeno je prvih, skromnih 600 automobila, a uskoro su formirane i liste na kojima su strpljivi kupci čekali svoje nove, drumske ljubimce. Tako je Zastava 101, od milošte prozvana Stojadin i Kec, ušla u živote Jugoslovena...
Muzej žrtava genocida nedavno je na aukciji kupio dokument kojim je Hitler naredio napad na Jugoslaviju i Grčku. Tako će se zloglasna “direktiva broj 25”, nakon decenija lutanja, naći u Srbiji.
Diplomatska aktivnost širom Evrope uoči početka Prvog svetskog rata bila je na vrhuncu. Telegrami i poverljive depeše leteli su sa jednog kraja kontinenta na drugi, a među njima našla se i jedna prepiska srpskog prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića i ruskog cara Nikolaja II Romanova.
Pored Miroslavljevog jevanđelja, jedan od najlepših srednjovekovnih srpskih rukopisa je svakako i Vukanovo jevanđelje. Osim što je mnogo manje poznato, iza njega se krije i izuzetno zanimljiva priča o "skandalu" koji je pratio izradu ovog dokumenta.
Za veliki broj praznika u Srbiji vezuju se živopisni narodni običaji koji su i pored protoka vremena uspeli da opstanu i sačuvaju se do današnjih dana. Jedan od najveselijih i svakako vizuelno najlepših je – lilanje.
Đorđe Mihailović, poznatiji kao deda Đorđe, čuvar Zejtinlika u Solunu, preminuo je u 96. godini. Više od šest decenija on je čuvao poslednja počivališta, ali i sećanja na slavne junake pale za slobodu u Velikom ratu. A evo šta je o tome govorio…
Đorđe Mihailović, poznatiji kao deda Đorđe, čuvar Zejtinlika u Solunu, preminuo je u 96. godini.
Olovni pečat velikog župana Stefana Nemanje, rodonačelnika dinastije Nemanjić, otkupljen je od aukcijske kuće “Artemide aste” iz San Marina i biće vraćen u Srbiju, saopštio je Istorijski muzej Srbije.
Fruška gora, vojvođanska planinska lepotica je, osim po divnoj prirodi, poznata i kao dom velikog broja pravoslavnih manastira koji su joj i doneli nadimak – srpska Sveta gora. Ipak, da li ste se ikada pitali – zašto je BAŠ Fruška gora izabrana kao mesto izgradnje tolikog broja svetinja? Odgovor na to pitanje krije interesantnu priču prepunu istorije, ali i predanja i priča ovog kraja.
Čuvena slika Paje Jovanovića “Proglašenje Dušanovog zakonika”, još poznata i kao “Krunisanje cara Dušana”, jedno je od najpoznatijih dela srpske istorije umetnosti. Rađena je 1900. za potrebe Svetske izložbe u Parizu na kojoj je nagrađena zlatnom medaljom, a manje je poznato da je umetnik na njoj, osim cara Dušana, prikazao i još neke, kao stvarne, tako i epske ličnosti iz prošlosti Srbije.
Snimak prikazuje Tita prilikom njegove zvanične posete Velikoj Britaniji 1953. godine. Na njemu se vidi sastanak sa Čerčilom i velike mere koje je britanska tajna služba preuzela kako bi zaštitila prvog predsednika jedne socijalističke države koji ih je posetio . Ipak, još zanimljivije, na njemu se čuje i kako Tito govori engleski jezik!
Ako je Amerika imala hot-dog, Jugoslavija je imala viršlu u zemički!
Fruška Gora gora jedna je od turistički najrazvijenijih destinacija u Srbiji i planina koju godišnje posete više hiljada turista iz svih krajeva sveta. Kao najstariji nacionalni park u našoj zemlji najpoznatija je po prirodnim lepotama, ali se na njoj nalaze i lokaliteti koji i te kako mogu da oduševe ljubitelje i zaljubljenike u istoriju.
Sigurno se sećate priče… Zbog izgradnje veštačkog jezera Rovni i istoimene brane 2016. godine potopljena je crkva Svetog Arhanđela Mihaila u Tubraviću, poznata i kao Valjevska Gračanica. Sedam godina nakon, snimci potopljene bogomolje ugledali su svetlost dana.
Ratni vihori i burni događaji u prošlosti dovodili su do toga da u Srbiji često ni mrtvi nemaju mira. Groblja su pljačkana, grobovi otvarani, posmrtni ostaci skrnavljeni… Jedan od onih koji nisu uspeli da izbegnu ovu tužnu sudbinu je i poslednji srpski srednjovekovni car, Uroš Nemanjić. Njegove mošti premeštane su, seljene i deljene šest puta!
Za Veru Pešić ste verovatno prvi put čuli kada se pre nekoliko meseci pojavio film Nedeljka Kovačića “Vera”. Pred publikom je sada i istoimena serija, ali - šta je u priči o fatalnoj špijunki, četvorostrukom tajnom agentu i “srpskoj Mata Hari” istina? Na to pitanje teže je odgovoriti…
Car Uroš Nemanjić dobro je poznata ličnost srpskog Srednjeg veka. Istorija ga je upamtila kao jedinog sina cara Dušana, kao poslednjeg srpskog cara i čoveka čijom smrću se ugasila dinastija Nemanjića, a ponajviše po nadimku – Nejaki.
Posvetivši joj najlepšu srpsku ljubavnu pesmu “Santa Maria della Salute” Laza Kostić je Lenku učinio večnom. Ostareli somborski poeta tako joj je podigao neprolazni i veličanstven spomenik. Za onaj prolazni, zemaljski, pobrinula se njena porodica…
Iako vam možda neće prva pasti na pamet kada razmišljate o organizovanju izleta ili poseti značajnih istorijskih mesta u našoj zemlji, Loznica je grad koji morate videti! Osim što će vas iznenaditi lepota kraja i gostoljubivost stanovništva, imaćete priliku i da uživate u nesvakidašnjem „času iz nacionalne istorije“ koji dobija svako ko poseti ovaj kraj.
Iako Srbija ima pet nacionalnih parkova i dva koja će to verovatno uskoro postati - jedan je morao biti prvi! Ovo je priča tome kako je Fruška gora postala najstariji nacionalni park u našoj zemlji…
Iako rođena kao princeza život srpsku kneginju nije mazio. Ipak, i pored svih nedaća, kroz njega je išla visoko uzdignute glave - od početka do kraja.
Deligrad, mesto na desnoj obali Južne Morave, blizu Aleksinca, ne pominje se često. Mestašce od tek nešto više od 200 stanovnika liči na hiljade drugih sličnih. Pa ipak, ovde se odigrao jedan od najčuvenijih bojeva u Prvom srpskom ustanku.
Banja Koviljača u prošlosti je bila centar mondenskog života kraljevine. Voleli su je kraljevi, glumci i pisci, ali i svi oni koji su umeli da cene uživanje i opuštanje. Jedan od onih koji se u Koviljaču stalno vraćao bio je i slavni Branislav Nušić…