Čak i oni koji nisu mnogo religiozni i ne znaju šta se to tačno obeležava na Lazarevu subotu znaju da se ovaj praznik u Srbiji zove i Vrbica. A, evo objašnjenja zašto…
Tog 18. decembra 2013. godine nastao je Istorijski zabavnik…
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice - jedan od dvanaest velikih hrišćanskih praznika za koji se vezuju mnogi narodni običaji i verovanja.
Verovatno ovo niste znali, ali današnji dan je u srpskoj narodnoj tradiciji veoma poseban i za njega se vezuje mnogo običaja i verovanja od kojih su se neka zadržala sve do današnjih dana.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju praznik posvećen trećem obretenju glavu Svetog Jovana Krstitelja tj. dan kada je, po predanju, glava ovog svetitelja ponovo izvađena iz zemlje i ponovo zakopana.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice - jedan od dvanaest velikih hrišćanskih praznika za koji se vezuju mnogi narodni običaji i verovanja.
Verovatno ovo niste znali, ali današnji dan je u srpskoj narodnoj tradiciji veoma poseban i za njega se vezuje mnogo običaja i verovanja od kojih su se neka zadržala sve do današnjih dana.
Svetog Arhangela kao svog zaštitnika slavi i beogradska Saborna crkva, osveštana na Aranđelovdan 1845. godine, čiji je ktitor bio srpski knez Miloš Obrenović (1780-1860). Arhangela Mihaila je kao porodičnog zaštitnika poštovala srpska vladarska dinastija Nemanjića.
Svake godine, kada bi se strana kalendara okrenula na oktobar i kada bih videla crvenom bojom označen 27. u mesecu, u meni bi se budila ona najčistija dečja radost i nestrpljenje da taj dan što pre dođe. U našem domu bi tog trenutka počele pripreme i dogovori, pa bih čak i ja dobila neko zaduženje, a sreća koju sam mogla opipati u vazduhu, rasla bi iz časa u čas.
Na dan posle Male Gospojine, koji je ujedno poslednji dan leta, 22. septembra, obeležavaju se Sveti Joakim i Ana. Iako se ovaj dan ne obeležava crvenim slovom u pravoslavnom kalendaru, već crnim podebljanim, ovi svetitelji su veoma poštovani u narodu jer imaju veliku ulogu u stvaranju hrišćanstva – oni su roditelji Presvete Bogorodice.
Crkva i vernici danas obeležavaju dan Svetog proroka Samuila, poslednjeg i najpoznatijeg od sudija i proroka Izraela.
Slava Sveti Trifun se obeležava u Srbiji 14. februara. Kao i za svaku slavu kod nas, postoje običaji koje treba ispoštovati i za dan ovog sveca. Naravno, zavisi i u kom delu Srbije se obeležava, jer su običaji različiti.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice - jedan od dvanaest velikih hrišćanskih praznika za koji se vezuju mnogi narodni običaji i verovanja.
Crkva i vernici danas slave praznik Svetog mučenika Lavrentija arhiđakona i drugih koji su postradali sa njim tokom velikog prognona hrišćana za vreme vladavine rimskog cara Valerijana.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave praznik posvećen obretenju glavu Svetog Jovana Krstitelja tj. dan kada je, po predanju, glava ovog svetitelja po prvi put izvađena iz zemlje i ponovo zakopana.
Sveti Vlasije, u Dubrovniku još poznat i kao Sveti Vlaho, bio je hrišćanski episkop koji je živeo krajem 3. i početkom 4. veka. Njegov praznik u našim krajevima još se zove i Vlasovdan.
Danas je praznik posvećen celoj porodici jer se crkva i vernici sećaju života i stradanja Prepodobnog Ksenofonta i Marije, kao i njihovih sinova Jovana i Arkadija.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Vavedenje Presvete Bogorodice - jedan od dvanaest velikih hrišćanskih praznika za koji se vezuju mnogi narodni običaji i verovanja.
Verovatno ovo niste znali, ali današnji dan je u srpskoj narodnoj tradiciji veoma poseban i za njega se vezuje mnogo običaja i verovanja od kojih su se neka zadržala sve do današnjih dana.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave praznik posvećen Svetom Evstatiju, ranohrišćanskom svetitelju koji se od davnina pominje kao zaštitnik lovaca i šuma.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas slave Svetog Joakima i Anu, roditelje Device Marije.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave kao državni praznik usvojen je u avgustu 2020. i predstavlja dan sećanja na proboj Solunskog fronta 1918. godine.
Danas je praznik posvećen Svetom Simeonu Stolpniku veoma poštovanom i slavljenom u poljoprivrednim krajevima naše zemlje. Njegov život bio je neobičan, a u narodu ostalo verovanje da od danas počinje jesenja setva čiji je ovaj svetac zaštitnik.
Nekada je Srbija bila prepuna verovanja, običaja i praznika čije je obeležavanje sezalo duboko u prošlost našeg naroda. Neke od ovih tradicija održale su se i do današnjih dana.
Srpska pravoslavna crkva danas praznuje dan Uspenja presvete Bogorodice ili Veliku Gospojinu, kako se taj praznik naziva u narodu. To je jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika, posvećen danu kada se Bogorodica "preselila na nebo” i za njega je vezan veliki broj narodnih običaja i verovanja.
Naši stari su pričali, a etnolozi zabeležili da se na Preobraženje nebo, u gluvo doba noći "preobražava”. Koga tada muči nesanica, pa ovo vidi i sutradan drugom ispriča, istog trenutka će sići sa uma. Tako bar narod kaže…
Srpska pravoslavna crkva danas slavi dan otkrića i prenosa moštiju Svetog Stefana, prvog velikomučenika. Kult ovog sveca je vrlo razvijen u srpskom narodu i podignuto je preko 40 hramova sa njegovim imenom.
Danas je u kalendaru srpske pravoslavne crkve zaista neobičan dan. Naime, crkva i vernici se ne sećaju jednog, već čak sedam svetitelja - Danas je dan sedam mučenika, braće Makaveji.
Verovatno ovo niste znali, ali današnji dan je u srpskoj narodnoj tradiciji veoma poseban i za njega se vezuje mnogo običaja i verovanja od kojih su se neka zadržala sve do današnjih dana.