Studentske demonstracije 1968. ušle su u legendu i i danas se često pominju i proučavaju. Reč je bila o pokretu koji je zahvatio dobar deo sveta - protestovalo se zbog rata, lošeg položaja radnika i omladine, ekstremnog bogaćenja, ali su zahtevi imali i “lokalni karakter” koji je zavisio od države do države. To je bio slučaj i sa Jugoslavijom.
Od svih manastira na Fruškoj gori, Savinac je svakako najmisteriozniji. Za početak, niko zapravo danas sa sigurnošću ne zna gde se on nalazio.
Titove proslave Novih godina, iako u osnovi privatne, decenijama su bile sastavni deo života miliona Jugoslovena. Izveštaji o tome kako, sa kim i gde je maršal proveo “najluđu noć” bili su toliko uobičajni da je praznik bilo nezamislivo provesti bez njih. A evo kako su ti dočeci izgledali…
Grabovo je manje poznati fruškogorski manastir. A to i nije čudo! Ova svetinja smeštena u istoimenom selu, nedaleko od Beočina, na severnim padinama Fruške gore, za manastir je proglašena „tek“ 2016. godine, pa mnogi još uvek nisu imali prilike da ga posete i uvere se u njegovu lepotu i posebnost.
Ovaj lepi, stari manastir smešten na severnoj strani Fruške gore, u istoimenom selu, nažalost spada u red fruškogorskih svetinja koje su u prošlosti mnogo stradale.
Iako ih često doživljavaju kao nezainteresovane, neupućene i inertne, studenti su predvodili neke od najvećih protesta u istoriji.
Ratna vremena prepuna su priča o neočekivanim junacima… a onda je tu i priča o Šer Amiju, hrabrom glasonoši koji je, time što je odneo poruku, spasao preko 200 svojih saboraca od sigurne smrti… bez obzira na to što je bio tek mali, obični GOLUB!
Bio je mlad i ambiciozan. Sanjao je slavu, ali je na kraju u istoriju ušao iz najtužnijeg mogućeg razloga… Samo dva minuta pre nego što je zvanično završena najveća klanica koju je svet do tada video.
Čak i nakon svih ovih decenija. mnoga pitanja u vezi sa ovom nesrećom ostaju bez odgovora, a jedna naročito jeziva misterija često zaokuplja pažnju onih koji se i danas interesuju za slučaj "Titanika" - kako to da uprkos ogromnom broju ljudskih žrtava u olupini broda nikada nisu pronađeni ljudski ostaci?
Za vreme Drugog svetskog rata, Treći rajh je veštom propagandom i monopolom nad medijima na sve načine želeo da prikaže kako svi Nemci podržavaju Hitlera i nacističku ideologiju. Ipak, to nije bilo tako! Postojali su pojedinci koji su pokušavali da se odupru masovnom ludilu. Oto i Eliza Hampel bili su jedni od njih.
Na NIS Petrol i Gazprom benzinskim stanicama nedavno su se pojavile čokoladice „Krupskaja“. Jedan od najprodavanijih slatkiša iz Rusije već godinama ima armiju obožavatelja širom sveta, a ono što čitavu priču čini dodatno interesantnom je činjenica da je reč o verovatno jedinoj čokoladi u istoriji koja je ime dobila po – ženi jednog političara!
Himna Svetom Savi prvi put se zaorila Vatikanom!
Reč je o jednom od najpoznatijih imena u istoriji sveta! Ali, istraživači sada kažu da se Isus Hrist, centralna ličnost hrišćanske religije, možda uopšte nije tako zvao!
Većina ljudi do sada već zna da je lik Deda Mraza nastao na osnovu Svetog Nikole, ali - kako je došlo do toga? I zašto je baš ovaj hrišćanski svetitelj “izabran” da započne tradiciju dobrodušnog dekice u crvenom koji za Božić donosi poklone dobroj deci?
U Turskoj se ovih dana piše istorija! U gradiću Demreu, u provinciji Antalija, arheolozi su otkrili ono za šta veruju da je grob Svetog Nikole! A to otkriće možda će u potpunosti promeniti ono što se do sada znalo o ovom svetitelju i kultu stvorenom oko njega.
To da je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu za književnost dobro je poznato. Ipak, većina ljudi ne zna imena drugih pisaca koji su te davne 1961. godine bili razmatrani kao potencijalni dobitnici. Ili jednostavno rečeno – koga je to Andrić pobedio u trci za Nobela?
Pesmu "Selma" napisao je Vlado Dijak posvetivši je devojci u koju je bio zaljubljen. Selma Borić tako je postala večna…
Božić je odvajkada u Srbiji bio najradosniji praznik. Tokom perioda monarhije naročito pažnje bilo je poklanjano tome kako se on slavio na dvoru. A o tome saznajemo iz starih novina…
Tošin bunar jedna je od najdužih ulica u Zemunu. Svima je dobro poznata, ali njeno ime prilična je misterija. Jer, iako se čini da taj naziv nosi “odvajkada” malo ko zna da objasni - ako je već Tošin bunar, gde je bunar, a i - ko je bio taj Toša?!
Mnogo je vojskovođa koje su tokom istorije ostvarili velike pobede. Njihova imena lako bi se dala zaboraviti u mnoštvu onih koji su pobedničke zastave razapinjali na bojnim poljima širom planete. Ipak, kada jedan vojskovođa još za života postane legenda i uđe u predanja čak tri naroda, onda to ime vredi da se pominje i vekovima nakon njegove smrti. Takva je slava Janoša Hunjadija...
Zaljubljenici u istoriju i stare fotografije sigurno su do sada bezbroj puta videli ove slike predratnih Terazija. Ipak, čak i među njima, veliku nedoumicu predstavlja, postojanje tajanstvenog "obeliska" koji se na nekim starim fotografijama jasno vidi dok ga na drugim nema. O čemu se radi?
Spomenik Vuku Karadžiću delo je vajara Đorđa Jovanovića. Napravljen je 1932. godine, a mesto njegove stalne postavke lako je moglo da bude na sasvim drugom kraju grada.
Retki su slučajevi kao što je bio slučaj Bože Tvrdišića. O njemu je pisala štampa. Govorili su ljudi. Ostalo je sećanje. On je još za života postao legenda Beograda, a da to uopšte nije tražio, a ni želeo.
Sve se odigralo baš kao u stihovima… “Sreća je lepa samo dok se čeka, kad od sebe samo nagoveštaj da…” Na svoju prvu i najveću ljubav Desanka Maksimović čekala je dugo i strpljivo. A onda je ona konačno stigla i to u liku lepog ruskog emigranta Sergeja Slastikova.
Osim kao pevač “Bitlsa” Džon Lenon bio je poznat i kao politički aktivista i borac za mir u svetu. Upravo ovaj drugi aspekt njegovog života doveo ga je u vezu sa predsednikom Jugoslavije Josipom Brozom Titom.
Kada danas kažete “sijamski blizanci” mislite na retku medicinsku pojavu blizanaca spojenih nekim delom tela ili, ako pričate metaforično, govorite o ljudima koji su toliko bliski da se može reći da su nerazdvojni. I jedan i drugi slučaj ime duguju stvarnim osobama - Čangu i Engu Bunkeru, “prvim” sijamskim blizancima u istoriji.
Alkibijad Nuša je u svemu bio poseban… pa i u načinu dočekivanja nove godine ;)
Bili su jedan od najpopularnijih muzičkih tandema Evrope, a poslovni uspeh pratila je i ljubav i velika porodična sreća. A onda je jedna tragedija razorila sve…
Tokom svoje bogate karijere Toma Zdravković je voleo mnoge žene i pevao o mnogim ženama. “Danka”, “Ljiljana”, “Branka”… sve te pesme postale su veliki hitovi i i danas se rado slušaju. Ipak, ona najtužnija, nikada nije postala hit i bila je skoro potpuno zaboravljena… sve do prve epizode serije o životu najvećeg domaćeg pevača narodne muzike.
Dan državnosti Srbije već decenijama se slavi na Sretenje. Na ovaj praznik desilo se više značajnih događaja koji su u mnogome oblikovali Srbiju kakva danas postoji. Značajna stavka u toj priči je i jedan grad - Kragujevac.