BEOGRAĐANIN, NAJBOGATIJI TRGOVAC BALKANA: Dobrotvor i čovek čija je porodica zamalo ZAVLADALA SRBIJOM

Kapetan Mišino zdanje, Foto: Wikipedia/Goldfinger

Kapetan Mišino zdanje, Foto: Wikipedia/Goldfinger

Zgrada na adresi Studentski trg broj 1. dobro je poznata svim Beograđanima, ali i generacijama studenata koji su u prestonici studirali. Tu je smešteno sedište Beogradskog univerziteta kao i Katedra za srpski jezik Filološkog fakulteta i seminar za vizantijski grčki Odeljenja klasičnih jezika Filozofskog fakulteta.

Većina Beograđana zna da se objekat zove Kapetan-Mišino zdanje. Ipak, o tome koje bio taj “kapetan Miša”, malo ko će znati da vam kaže.

Najbogatiji trgovac Balkana

“Kapetan Miša” zapravo se zvao Miša Anastasijević. Živeo je u 19. veku i bio veliki srpski trgovac i dobrotvor.

Miša Anastasijević

Miša Anastasijević

Bio je skromnog porekla. Otac Anastas bio je zemljoradnik i sitan trgovac iz Poreča dok mu je majka umrla na porođaju. Ipak, Mišu ovo nije sprečilo da postane moćan trgovac i jedan od najbogatijih ljudi onog vremena.

Miša Anastasijević je bio čovek koji je znao da iskoristi trenutak i iz svake situacije izvuče najbolje. Trgovao je, već prema prilici, svim i svačim – sapunom, stokom, solju… radio je kao carinik i rečni nadzorni kapetan.

Za njegovu “karijeru” najpresudniji su bili dobri odnosi sa knezom Milošem, tadašnjim vladarem Srbije, ali i najvećim trgovcem. Upravo on ga je 1833. godine postavio za dunavskog kapetana, sa nadzorno-arbitražnom ulogom – odatle i kasniji nadimak Kapetan Miša.

Ipak, najveće bogatstvo Miša Anastasijević je stekao kao trgovac solju. Imao je monopol na izvoz soli iz kneževine Vlaške i Moldavije, a kasnije i na uvoz soli iz Austrougarske. Time je postao jedan od najvećih trgovaca solju na Balkanu.

Imao je oko deset hiljada ljudi u službi, 23 stovarišta u raznim krajevima i najmanje 74 brodova za prevoz. Zapisi govore da je u jednom trenutku posedovao 1,5 miliona dukata gotovine, što mu je obezbeđivalo položaj jednog od najbogatijih ljudi na Balkanu.

Čovek koji je želeo da mu ćerka postane princeza

“Miša Anastasijević poklanja zdanje otečestvu”, mural u Kapetan Mišinom zdanju, Foto: Wikipedia/Mihailo Grbić

“Miša Anastasijević poklanja zdanje otečestvu”, mural u Kapetan Mišinom zdanju, Foto: Wikipedia/Mihailo Grbić

Miša Anastasijević je bio veliki dobrotvor i važio je za čoveka koji je pomagao svima koji bi mu pomoć zatražili – bio je mecena pisaca i zaštitnik slikara… opraštao je dugove, finansirao biblioteke i škole, poklanjao garderobu ženama i miraz siromašnim devojkama.

Izgradnja kapetan-Mišinog zdanja započeta je 1857. godine. Palata je sagrađena prema planovima češkog arhitekte Jana Nevole i trebalo je da bude svadbeni poklon za Mišinu ćerku Saru i princa Đorđa Karađorđevića, sina Alekse Karađorđevića, rođenog brata kneza Aleksandra. Kapetan Miša Anastasijević je pokušao na Svetoandrejskoj skupštini da dovede svog zeta Đorđa na presto Srbije, ali nije uspeo u toj nameri.

Nakon toga, Kapetan Miša je zgradu zaveštao “otečestvu“ za smeštaj više kulturnih i prosvetnih ustanova tadašnje Kneževine Srbije. U nju se odmah nakon izgradnje uselila Velika škola, zatim Gimnazija, pa Ministarstvo prosvete, Narodna biblioteka, Narodni muzej i na kraju Rektorat Beogradskog univerziteta.

A šta je bilo sa Kapetan-Mišom?

Razočaran što nije uspeo da Karađorđeviće dovede na vlast i tako svojim potomcima obezbedi vladarsku titulu, kapetan Miša Anastasijević je napustio Srbiju i kasnije retko dolazio.

 
Nije bio ni strog, ni reakcionaran, a osobina tvrdičluka kod njega uopšte nije postojala. Bio je čovek široka duha i plemenita srca. Znao je da živi kao veliki gospodin, koristeći zadovoljstva koja život pruža, ali isto tako i da čini kulturna dela. Bio je nežan otac za sve članove svoje porodice, kao i za one koji su živeli na njegovim dobrima. Svima je bio dobar učitelj, ali iznad svega dobar Srbin. Svoju otadžbinu je voleo bezgranično i svoje lične interese potčinjavao opštim.
— Miša Anastasijević u sećanju savremenika
 

U decenijama koje su usledile napustio je sve poslove sa solju i nakon toga samo trošio i rasipao novac. Istoričari kažu da je na to verovatno presudno uticala činjenica da nije imao muške dece, pa ni “da za koga čuva” novac. Umro je 27. januara 1885. u 81. godini života.

Njegova ćerka Sara je u braku sa Đorđem Karađorđevićem imala dva sina – Aleksu i Božidara, ali oni nisu imali potomaka, pa se tako kapetan-Mišina loza zauvek ugasila.

PROČITAJTE JOŠ:

DA NAM JE DANAS JEDAN OVAKAV! LEKAR KOJI JE POSTAO NAJGENIJALNIJI MINISTAR U ISTORIJI SRBIJE

NAJPOZNATIJI SRBI MASONI: SLAVNE DOMAĆE ISTORIJSKE LIČNOSTI KOJE SU BILE SLOBODNI ZIDARI

VAŽNO JE DA ZNATE! KO JE BIO TAJ KOLARAC ČIJA ZADUŽBINA GODINAMA STOJI USRED BEOGRADA?